Učenik: Dobar dan, učitelju! Možete li mi objasniti šta znači podjela geografskih karata?
Učitelj: Dobar dan! Naravno. Podjela geografskih karata odnosi se na različite vrste karata koje koristimo da predstavimo svet oko nas. Karte se mogu podeliti prema sadržaju, skali i nameni.
Učenik: A koje vrste karata postoje prema sadržaju?
Učitelj: Prema sadržaju, karte mogu biti opšte geografske ili tematske. Opšte geografske karte prikazuju osnovne elemente, kao što su planine, reke, i gradovi. Tematske karte, s druge strane, prikazuju specifične informacije, kao što su klima, stanovništvo ili ekonomski pokazatelji.
Učenik: Zanimljivo! A šta znači predstavljanje reljefa na karti?
Učitelj: Predstavljanje reljefa na karti znači prikazivanje različitih oblika terena, kao što su planine, doline, brda i ravnice. Reljef se može prikazati različitim metodama, kao što su izohipse, senčenje ili boje koje označavaju nadmorsku visinu.
Učenik: Koje su razlike između tih metoda?
Učitelj: Izohipse su linije koje povezuju tačke sa istom nadmorskom visinom, dok senčenje stvara iluziju trodimenzionalnog izgleda reljefa. Boje se koriste za lakše razlikovanje visina – obično zelena za nizine, žuta za brda, a braon za planine.
Učenik: Hvala vam na objašnjenju, sada mi je mnogo jasnije!
Učitelj: Nema na čemu, uvek pitaj ako imaš još pitanja!
____
00:00 - 06:51 - SPEAKER_00
Draga djeco, dobar dan. Moje ime je Vladimir Bečanović. Ovo je geografija za sedmi razljed i nastavljamo tamo gdje smo stali prošli čas u pitanje podjela geografskih karata i predstavljanja reljefa na karti. Pa da počnemo. Rekli smo prošli čas da je geografska karta grafički ili umanjeni prikaz zemljene površine ili jednog njenog dijela na ravni papira, ali došli smo sad do podjela geografskih karata.
Geografske karte su raznovrstne, ali možemo ih podiliti na četiri načine. Prvi način je podjela karata prema sadržaju. Drugi način je podjela karata prema namjeni. Treći način je podjela karata prema obuhvatnosti prikaza. I četvrti način je podjela karata prema razmjeru. Pa idemo redno malo da pojasnimo svaki od ovih načina. Karte prema sadržaju.
Znači, mogu biti opšte geografske ili fizičko geografske i tematske. Kao što vidite na ovoj karti, ovo je opšte geografska ili fizičko geografska karta Australije i vi najviše u vašim kabinetima upravo imate ovo vrstu karata gdje su uglavnom predstavljene i oni fizičko geografski elementi karte. A tematska karta Australije, evo pogledajte, ovo je tematska karta Australije. Izopšteno je sve što se tiče boja vezana za reljef, za nizije, za vode.
A predstavljena je zapravo temperaturna karta Australije. Znači, kartograf je odabrao jednu temu i nju predstavio na karti. Druga grupa karata je karte prema namjeni. To vam nije teško da razumijete prosto za koga je ta karta koja se izrađuje. Namjenjena. Najčešće vi gledate školske karte, pa su tu vojne karte, pomorske karte, vazduhoplovne karte, saobraćajne karte i turističke.
Vidite, zavisno od toga za koga se radi karta. Evo ovdje imate jednu vojno-topografsku kartu. Ovo je konkretno Danilov grad i jedno njegovo uže jezgro. To su ovako dosta stručne karte i sad za neki vaš uzrast dosta daleko, ali ovo koriste vojnici, da znate. I evo jedna turistička karta, ona je interesantna. Zašto? Pa sad recimo zamislite, mi smo inače turistička zemlja, sad dođe turista u Crnoj Gori i njega sad ne interesuje, njega prije svega interesuje da vidi nešto od prirodnih ljepota, odnosno kulturnih turističkih spominika.
E to pokazuje upravo ova jedna turistička karta. Idemo dalje. Karte prema obuhvatnosti prikaza. U zavisnosti od toga koji dio zemljene površine je prikazan, geografske karte se dijele na karte svijeta, karte zemljenih polulopti, karte okeana i mora, karte kontinenta, karte pojedinih država i karte zavičaja. Vi najčešće u vašim kabinete imate karte svijeta i karte kontinenta. Najčešće tako. I evo, ovo je jedna karta kontinenta, konkretno karta Azije, fizičko-geografska naravno karta Azije.
A ovo je recimo karta Atlanskog okeana, to je uglavnom njegovog sjevernog dijela. I karte prema razmeru, ta četvrti način prikazivanja, to su prvo karte sitnog razmera. Šta kaže ispod ono, ako se sjecate od prošlog časa, u onoj razmeri, je jedan naprema milion i još sitnije. Da vas ne izbunjuje šta znači ovo još sitnije.
Sa ovim kartama se predstavlja nešto što hoćemo, znači da prikažemo ogroman prostor zemljene površine. To su najčešće karte svijete i karte kontinenta, gdje recimo jedan milimetar sa karte predstavlja jedan kilometar u prirodi. Karte srednjeg razmjera su karte u rasponu od jedan naprema dveste hiljada do jedan naprema milion. Konkretno ove karte mogu biti karte pojedinih država. Karte krupnog razmjera ili topografske karte.
Rekao sam vam da te topografske karte relativno rijetko sriječite, ali recimo u kabinetima može biti karta krupnog razmjera, karta Crne Gore. Konkretno u mom kabinetu postoji karta Crne Gore gdje je razmjer jedan naprema 130 hiljada. I četvrta vrsta karte prema razmjeru, to nikako nećete sresti kad je u pitanju čas geografije, to su topografski planovi, to je jedan naprema dvije i pol hiljade i još krupnije. A što to zapravo znači? Znači da se ove karte, jedan milimetar sa karte, dva i pol metra u prirodi.
To najčešće koriste kad se prave planovi grada ili dila grada ili kad se radi neka zgrada, ovo rade najčešće građevinski inženjeri. Ali znate da postoji i te vrste karata. To su tzv. topografski planovi. E, sad smo došli do jedno isto tako važnog dila kad je u pitanju geografska karta, to su kartirovski znaci. Šta su sad zapravo kartirovski znaci? Mnogi geografski objekti se ne mogu prikazati u razmiru karte, zato se oni prikazuju kartirovskim znacima.
Oblik znaka treba da bude takav da korisnik lako prepozna koji objekat on predstavlja, pri čemu boje kojom će se znak predstaviti igraju važnu ulogu. Pa evo ovdje sam naveo. Znači crna i crvena, znači znak koji ima crnu ili crvenu boju, služi za prikazivanje objekata koje je čovjek napravio. To su naselja sa obraćajnice, i tako dalje.
Znači kartirovski znak koji u sebi ima plavu boju, služi za prikazivanje hidrografije mora, jezera, rijeka. Smeđom bojom, kada je kartirovski znak smeđe boje, predstavlja se, odnosno prikazuju se reljefni oblici, a kartirovski znak koji u sebi ima zelenu boju, služi za prikazivanje biljnog pokrivača, šume, parkova, ravnica. I evo vam jedna slika kartirovskih znakova.
Konkretno je ovdje ću vam sad pokazati. Evo recimo, imate veliki grad ili grad ili hidroelektron, vidite, to je predstavljeno crnom bojom. Imate državnu granicu ili prugu ili autoput, predstavljeno je crvenom bojom. Vidite recimo znak za kanal. Znači, to ima veze sa vodom, predstavljeno je plavom bojom. I evo recimo znaci koji predstavljuju ravne površine, odnosno livada, pašnja, klinograd, predstavljeno je zelenom bojom.
To je jako važno da, razumijete kad su u pitanju kartirovski znaci. Evo ovdje je još jedan primjer kartirovskih znaka. E sad, nemoguće je, pažite, na nekoj karti predstaviti aerodrom na karti. Odnosno nacrtati ga da bude u nekoj odnosu. Za to se on prosto zamini slikom aviona. I on jasno ukazuje da je to ovaj aerodrom. Šta predstavlja svaki znak koji je upotriben na karti?
Objašnjuje je u legendi, odnosno tumaču karti. I evo kako izgleda ta legenda karte. I tu je tačno pojašnjeno šta predstavljaju. Šta predstavlja koji je kartirovski znak? E sad imamo ovako jako složenu priču. Kako su se kartografirajci dosjetili da predstavljaju konkretno reljef na karti? Evo ja ću vam ovdje naboraviti. Reljef se na kartama predstavlja metodom izohipsi, metodom različitih boja, kombinacijom izohipsi i boja, cjenčenjem i šrafiranjem. Pa idemo redu.
06:54 - 08:27 - SPEAKER_00
Izohipse ili horizontale su zamišljene linije koje u prirodi spavaju sve tačke iz te najadmorske visine. Evo kako izgledaju izohipse. Ja ću vam sad na ovoj slici. Ovako to izgleda. Sad ću vam konkretno pojasniti. Evo uzmite recimo, radi se karta Podgorice i treba da se predstavi brdo Gorica na karti. Ili radite kartu Nikšića, treba da se predstavi brdo Trebese na karti. Ili radite kartu Berana, treba da se predstavi brdo Jasikovac na karti.
Čega su se kartografirajci dosjetili? Da tu visinu postavljaju tako da izohipse su znači zatvorene kružne linije koje spavaju tačke iz te najadmorske visine. I oni su tu visinu spustili na papir u ovih, kao što vidite, krugovinu. Svaka linija predstavlja određenu najadmorsku visinu. Razlika, evo samo malo da vam vratim, znači razlika između izohipsi, visinska razlika naziva se ekidistancija i ona obično piše na karti da li je 10 metara, da li je 20 metara, 50 ili 100 metara.
Evo kako to izgleda na nekom primjeru, vidite. Znači 10 metara, 20 metara, 30, 40 i tako dalje. Sad imate drugi metod, to je kombinacija izohipsi i boja i to se najčešće koristi. Evo dolje imate jedno brdo, oko njega je ravnica, a vidite ovdje kako je to prikazano izohipsama. Znači, brdo sa malo najadmorskom visinom je blaga, odnosno, pardon, svijetla, svijetla neka smeđa boja, dok je vrh u nekoj tamno-kafenoj boji, a oko njega gdje je ravnica prikazano je zelenom bojom.
08:29 - 09:31 - SPEAKER_00
Zašto je ovaj podnaslo kompiter i kartografija? U kartografiji, se sve više koriste kompiteri, jer se u njima može skladištiti veliki broj podataka o geografskim elementima karte, što omogućava da se brzo i jednostavno rade karte sa različitim geografskim sadržajima. Malo ćemo ovo pojasniti. Pazite sad recimo. Imamo kartu Crne Gore. Evo koliko kratu ću pomenuti naš autoput koji se radi.
Prije deseta godina, ako smo radili tu geografsku kartu, toga autoputa nije bilo. Naredne godine, kad se bude radila ta geografska karta, tu se mora prikazati na toj karti taj autoput. Da se ne bi radila ponovno nova karta, tome služe upravo kompiter i kartografija. Znači, izmini se postojeća karta tako što se unese autoput. Mnogo je olakšano danas raditi karte recimo za razliku od starih kartografa prije tri ili četiri vijeka.
Danas ovaj čas se završava sa domaćim zadatkom. U vašem geografskom atlasu, u dijelu gdje se nalaze kartografski znaci, po vašoj volji izabelite deset znakova i procetajte ih u vaše svjeske.
09:33 - 09:43 - SPEAKER_00
A čas ćemo završiti sa još jednom porukom. Um nije sud koji treba da se ispuni, nego vatra koja treba da se rasplamsa. Plutar. Do gledanja.
Comments