Dobar dan dragi sedmaci.
Moje ime je Biljana Pejović i ja sam profesorica geografije i istorije. Na prethodnom času naučili smo da zemljina kretanja su dvojaka. I radili smo jedno od njih, to je rotacija zemlje ili okretanje zemlje oko svoje zamišljene ose. Na današnjem času radićemo drugu vrstu kretanja zemlje a to je kretanje zemlje oko sunca.
Međutim prije nego što krenemo uopšte sa učenjem ovog drugog kretanja moramo da pomenem jednog vrlo značajnog fizičara i matematičara iz Njemačke Johana Keplera koji je dakle je stvorio neke zakon o kretanju planeta oko Sunca i tim dokazao heliocentričnost, to je Kopernikovu heliocentričnu teoriju. Keplerovi zakoni govore o tome da sve planete Sunčevog sistema se kreću po elipsama oko sunca da se njihova brzina razlikuje. Znači da nije uvijek ista, da bliže ka suncu da su one brže, kad su udaljeni od sunca one su sporije. Te naravno da planete sa većom stazom imaju neko veče obodno vrijeme i da se sporije kreću. Okretanje zemlje oko sunca je ono što naša tema današnjeg časa i što nas najviše zanima i zove se revolucija.
Sama riječ revolucija znači neku promjenu neki preokret ili obrt i često ćete u udžbenicima iz istorije susreti tu riječ revolucija gdje obično ona označava promjenu nekog državnog uređenja ili promjenu vlasti. A što se tiče konkretno naše okretanje zemlje oko sunca i ona dakle stvara jako velike promjene. Zemlja se okreće oko sunca po jednom putu koji nije baš prava kružnica nego je izdužen oblik a koja se zove Elipsa ili ekliptika, i vrijeme kojoj je potrebno da bi se ona okrenula oko sunca jeste 365 dana i šest časova.
Naravno posle četiri godine prijmeti ćete da se ovih šest časova dakle nekako skupe u jedan dan viška i taj dan viška stavlja se u kalendar znači kao 29-i dan februara. Inače februar ima kao što znate 28 dana i godina koja ima 366 dana zove se prestupna godina. Krećući se po ovoj elipsi ili eclipcice oko sunce zemlja se nalazi znači na različitim položajima onda kada je ona bliža suncu i taj njen položaj zove se perihel, period znači blizu i Halios. sunce to se obično dešava negdje početkom januara. Dok recimo kada se nalazi najudaljenija od sunca taj položaj zemlje zove se apfel ili apohel. Apo znači daleko a helio sunce i tada to se dešava kod nas znači početkom jula.
Sad ćete se vjerovatno zapisati kako to da je kod nas lijeto, sunce je najbliže u januaru ili recimo kod nas je zima a tada je sunce dakle najudaljenije dakle u julu. To naravno nema veze sa brzinom sunca nego ima sa nekim drugim pojavama u kojima ćemo govoriti kasnije u različitom zagrijavanje sunčevih zraka koji padaju pod različitim uglovima na planetu zemlju. Inače zemlja se oko sunca kreće u suprotnom pravcu od kazaljke na satu i ova ekliptika dakle je dugačka 940 miliona km.
Za vrijeme tog svog putovanja za koji mu je potrebno jedna godina ona dakle se kreće nekad se kreće brže kao što sam rekla kad je bliže suncu a nekad se kreće sporije kad je udaljena od sunca, ali neka prosečna njena brzina iznosi 29 zarez 8 km u sekundu. I kada bi to recimo uporedili sa nama danas, to bi bilo kao da bi do Nikšića došli za dvije sekunde. To je čisto da vidimo malo kako planeta Zemlja kojom brzinom ustvari se ona kreće.
Evo ovde još jednom da pogledam odakle da vidite znači kada je zemlja najbliža suncu. Dakle taj položaj koji se zove perihel i naravno kad je najudaljenija od sunca koji se zove Aphel. Kao što sam već rekla revolucija zemlje. Sada je za velike promjene pas tim u vezi naravno postoje i posledice revolucije. A posledice revolucije su promjena dužina obdanice i noći, zatim smena godišnjih doba i toplotni pojasevi.
Promjena dužini obdanice i noći - za ovu posledice revolucije vrlo značajna je promjena položaja granice između njene dnevne i noćne polulopte. Pogotovo naravno na taj položaj taj granice je vrlo bitna datuma. Recimo 21 marta, ta granica prolazi dakle kroz između dakle dnevne i noćne polulopte, prolazi znači kroz geografske polove. U tom trenutku sunce okomito ili postavim uglom zagrijava Ekvator i tada se jednom jedno zagrijava dakle sjeverna i južna polulopta. Prilikom čega obdanica i noć je jednaka u načitavoj planeti Zemlji obdanica dakle traje 12 časova i naravno noć traje 12 časova od tog perioda znači od 21 marta na severnoj polulopti nastaje naravno proljeće dok na južnoj polulopti počinje jesen od 21 marta. Pa nadalje obdanica je sve duža i duža.
Na svom putovanju Zemlja znači neću uvijek stajati tako, njen sedeći položaj će biti nekako će ona biti okrenuta prema suncu svojim sam sjevernom poluloptom, što vidim ovde na sledećoj slici. Tako da ta sjeverna polulopta biće osunčana i 21 juna na severnoj polulopti počinje ljeto a dan kada traje najduže i to se zove dugodnevica. Za vreme jesenja ravnodnevica granica osvetljenosti prolazi znači kroz geografske polove i tada dolazi do toga da su obdanica i noć ponovo jednaki.
Na severnoj polulopti nastaje jesen dok na južnoj polulopti počinje proljeće i obdanica od tog 23 septembra počinje polako da se skraćuje. U sledećem položaju kada je zemlja osvijetlena više južna u stvari polulopta kada je više osvijetlena u tom položaju dana na sjevernoj polutki će biti najkraći. I to se zove kratkodnevica, to se dešava 22 decembra i na severnoj polulopti nastaje zima a na južnoj polulopti počinje ljeto. Naravno najduža obdanica u mjestima u Crnoj Gori iznosi približno 15:15 a najkraća obdanica u mjestima Crnoj Gori iznosi oko 8:45.
Sve ovo što sam pričala što se dešavalo znači stalno se obdanica i noć jesenja, pa zatim dugodnevnica kratkodnevnica jesenja proljeća - oni se stalno svake godine ponavljaju istim redosledom. Samo što je to na južnoj polulopti obratno. U sklopu znači ove promjene dužina granice između dnevne i noćne polulopte odnosno između obdanice i noći vrlo značajan je pojava polarnih dana i polarnih noći. Zato nam je vrlo važna paralela 66,5 stepeni severne i južne geografske širine. U mom izlaganju će se često čuti Ekvator polarnik povratnik. To su dakle pojmovi koji ćemo raditi na nekim od narednih časova. Ali meni svakako obaveza da sad objasnim šta oni u stvari znače.
Pošto je Zemlja okruglog oblika loptastog, dakle ona je najšira na svojoj sredini. I svi novi pojmovi - Ekvator polarnih povratnih su u stvari zamišljene kružne linije ili paralele. Na najširu mjestu dakle planete zemlje nalazi se dakle Ekvator i to je najveća paralela. Ona bukvalno polovi severnu polovu zemljinu loptu i dijeluje na sjevernu i na južnu polulopti. Obilježava se sa 0 stepeni.
Sjeverno i južno od ekvatora nalazi se sjeverni povratnik i južni povratnik na 23 i po stepena. Naravno nekim udžbenicima možete vidjeti 23,5 stepena. 23,5 spadala to ne zbuni vrlo možete dakle koristite 23 i po stepena.
Sljedeća vrlo značajna paralela i ustvari paralela 66,5 stepeni stoje sjeverni polarnik i južni polarnik koji se nalazi znači na 66,5 stepeni južne geografske širine. Upravo za pojavu polarnih dana i polarnih noći vrlo vazno vrlo važno je ova paralela 66,5 stepeni sjeverne geografske širine. šta to znači? U jednoj polovini godine pri rotacije kada je sjeverna polulopta okrenuta dakle prema suncu sva ova mjesta koja se nalaze znači sjeverno od ovoga paralele 66,5, ona dakle se nalaze dakle tu se dolazi do pojave polarnih dana, jer se ona pri rotacije uvijek nalaze na osvijetlenoj polulopti, polarni dan na sjevernoj polutki odnosno na sjevernom polarniku 21 juna traje čitav jedan dan. A ako idemo sve sjevernije od sjevernog polarnika do pola taj period polarni dana će da se povećava i na samo polu on će dakle da bude pola godine.
Naravno osim polarni dana imam odakle i polarne noći. U zimskom periodu godine kada je planeta Zemlja okrenuta tako da je južna polulopta pre svom obrtanje oko sunca okrenuta dakle prema suncu, sva mjesta koja se nalaze sjeverno od polarnika ona dakle pri rotacije se uvijek nalaze u toj noćnoj polulopti. Tako da na tom sjevernom polarniku 22 decembra trajaće polarna noć, čitav taj dan na svim jezicima koja se nađu sjeverno od polarnika do pola taj neki period će da se povećava i na samom severnom polu polarne noći dakle će da traju i do pola godine.
Naravno na južnom polarniku polarni dan i polarna noć se javljaju suprotno od ovoga na sjevernom tako da polarni dan i na južnoj polulopti javiće se 22 decembra a polarna noć 21 juna. Evo ovde recimo vidimo sliku polarnog dana i polarne noći. Ono što je vrlo važno reći jeste to da za vrijeme polarnih dana sunce nikada ne zalazi ispod horizonta. Sunce se nalazi uvijek iznad horizonta, a za vreme polarnih noći sunce ne izlazi iznad horizonta.
Vrlo karakteristična u stvari jesu i recimo polarna svjetlosti. To u stvari predstavlja igra svjetlosti. Imamo i dakle iznad sjevernog, iznad Južnog pola. Sad to je možda malo komplikovanije da naučite kako oni nastaju. Nastaju kao subatomske čestice sunca, kad se kanali u atmosferi hoću zemljinog magnetnog polja, ali eto čisto da vidite kako one jako fascinantna izgledaju iznad sjevernog pola ta igra svijeta se zove je Aurora Borealis a ispod južnog pola zove se Aurora Australis.
Naravno u toku godine vi sami primjećuje da dolazi do neke promjene. I promjene u temperaturi dolazi do promjene nekih naših navika, dolazi do promjene kod poljoprivrednika i tako dalje. To nam sve govori dakle da postoje u toku godine da se mijenjaju godišnja doba. Vi naravno pretpostavljam da znate koja su to četiri godišnja doba ali svakako da ćemo da ih ponovimo. To su proljeće, ljeto, jesen i zima. Godišnja doba naravno utiću ustvari promjena visine sunca to jest ugao kod sunce zašlo obasjava zemlju. Visina sunca kao neka srednja dakle visina sunca nam govori pod kojim uglom u stvari sunce zagrijava zemlju, jer naravno zemlja kao okruglog oblika, sunce ne pada pod istim uglovima na svoj njenoj površini.
Na sjevernoj polulopti zima počinje 22 decembra i traje do 21 marta. U tom periodu dakle sunčevi zraci padaju pod jako malim uglom na planetu i jednostavno tada su obdanica najkraća a noć je najduža. U toku čitave te godine je prilično hladno i ta naravno što bi rekli visina sunca dakle je jako mala. 21 marta počinje proljeće na sjevernoj polutki i ono traje do 21 juna.
Za vreme tog perioda obdanica i noć jednaki a može možda kažemo da su uglovi pod kojima sunce zagrejala planetu oni su sada već nešto veći i zagrijavanje postaje sve jače. Ljeto na severnoj polulopti počinje 21 juna i traje do 23 septembra za vrijeme ljeta sunčevi zraci odatle padaju pod najvećim uglom. Visina sunca dakle odnosno srednje visine su jako velike i sada je zagrijavanje najjače i normalno da je tada i naj po prije. U ovom periodu 21 juna već smo rekli da je taj dan najduži to je dugodnevica i da je lijeto traje dakle do 23 septembra. 23 septembra na severnoj polulopti počinje jesen i traje do 22 decembra kada naravno počinje zima. Jesen za vrijeme jeseni takođe kao što smo rekli obdanica i noć jednaki.
Sunčevi zraci padaju sad sve pod sve manji uglom i zagrijavanje udata sve manje, a ovdanica počinje da se sve više smanjuje dok ne dođe opet do 22 decembra, kada će taj dan obdanica biti najkraća ili će biti kratkodnevica. Sve ovo naravno dešava se i na južnoj polulopti ali obrnuto. Zima dakle na južnoj polulopti počinje 21 juna. Proljeće počinje 23 septembra. Ljeto - 22 decembra, jesen 21 marta.
Godišnja doba dakle javljaju se najavljuju su stvari na svakom dijelu zemljine lopte. Ona se javljaju u umerenim pojasevima do postoje neki dijelovi planete zemlje gdje je uopšte nema smjene godišnjih doba, ali o tome ćemo govoriti kad budemo radili u toplotnim pojasevima.
Ovde imamo izgled slike za četiri godišnja doba i naravno izgled drveta kako je dakle u proljeće kada počinje da behara, zatim na ljeto kada plodovi dakle su već zrele, u jesen naravno što je karakteristika svi znate da lišće žuti i opada. I naravno zimi kada je lišće potpuno paletu. Čisto da vidite na tom primjeru ali to vam i vrlo na primeru drveta li to je vama već veoma dobro poznato.
Upravo zbog različitog zagrijavanje zemlje dolazi do toplotnih pojaseva odnosno do stvaranja toplotnih pojaseva jer sunčevi zraci znači najvećim uglom padaju oko ekvatora. Ai luci ka polovima oni su dakle se postepeno smanjuje. Sve to neravnomerno zagrijavanje planete zemlje dolazi do stvaranja toplotnih pojaseva. Toplotnih pojaseva na zemlji ima pet i to su Žarki ili tropski, zatim sjeverni umereni, južni umereni, sjeverni hladni ili polarni i južni hladni ili polarni pojas. Onda ćemo da vam pokažem sliku da se prostiru u toplotnim pojasevima. Evo recimo imamo Žarki pojas. Žarki pojas zakleo se prostire između sjevernog povratnika i južnog povratnika, znači između 23 i po ili 30 stepeni sjeverne geografske širine i 23,30 ili 50 južne geografske širine.
Kroz Žarki pojas po sredini prolazi ekvator. U žarkom pojasu uglovi sunca koji padaju su pod jako velikim uglom, odnosno pod pravim uglom na Ekvator i oni se jako veliki tako da je zagrijavanje veliko. U ovom pojasu je stalno toplo i Žarko, nema smjene godišnjih doba. Postoji ustvari jedan period koji je kišni , a jedan koji je sušni period, i sunce se nalazi dva puta u zenitu. Samo da kažem da se sunce jedan put u zemljištu nalazi upravo na granicama znači na južnom i na sjevernom povratniku. Sledeći su vam dakle sjeverni umereni i južni umereni toplotni pojas.
Sjeverni umereni pojas se kreće između odnosno nalazi između 23,3 stepeni ovaj između sjevernog povratnika i sjevernog polarnika, to jest između 23,3 stepeni i 66,3 ili 66,50 stepeni u zavisnosti od udžbenika. Južni se nalazi između južnog povratnika i južnog polarnika, znači između 23,5 stepena južne geografske širine i 66,5 stepena južne geografske širine. U umerenom pojasu je najidealnije živjeti tu nije previše ni toplo ni previše hladno, postoje sva četiri godišnja doba i sunce dakle tu pada pod nekim uglovima koji nam stvaraju temperaturu koja je najugodnija. Naravno umerenim pojasevima ne postoji dakle ne postoje polarne dani i polarne noći. I ostali su nam još sjeverni hladni i južni hladni toplotni pojas.
Sjeverni hladni se nalazi između sjevernog polarnika i sjevernog pola, to jest između 66 i po stepeni sjeverne geografske širine i 90 stepeni sjeverne geografske širine, znači sjevernog pola. A južni hladni se nalazi između južnog polarnika i Južnog pola to jest između 66,5 stepeni južne geografske širine i 90 stepeni južne geografske širine. Za hladne pojaseve karakteristično je to da je stalno hladno, da su uglovi pod kojima sunce zagrijava prilično niskim i da dolazi do pojave polarnih dana i polarnih noći. Žarki pojas obuhvata dakle 40% zemljine lopte u oba umjereno pojasa dakle zajedno čine 52%. Što znači danas za ove sjeverne i Južne i ovaj hladne pojaseve ostaje 8% zemljine površine.
Ono što nam je još vrlo bitno za ovu lekciju jeste u stvari kalendar, često ćete se pitati kog datuma se desio neki događaj, kada je neko rođen i slično i na taj odgovor naravno taj odgovor u stvari daje nam kalendar. Kalendar je računanje vremenskih jedinica koje su određene prema nebeskim pojavama a najznačajnije dakle vremenske odrednice su dan, koji sati od 24 časa, zatim mjesec koj je se sastoji i mi imamo mjesec, znači od 28, 29, 30 ili 31 dana. Onda imamo godinu, 365 ili 366 dana, zavisi dakle da li je godina prestupna, znači još jednom ponavljam svaka četvrta godina ima jedan dan više i ima 366 dana. Vijek je vremenski period od 100 godina,
Milenijum od 1.000 godina, a Era je period koji započinje nekim važnim događajem. Na ovoj ovde slici vidi se eto jedan mjesec. Svakako da na kalendaru postoje dakle i nedelje ili sedmica. Sedmica se sastoji od sedam dana i godina ima 52 nedelje. Ovde vidimo jedan kalendar, znači od 12 meseci. Sve ovo što sam vam do sada govorila a ono što je recimo interesantno nema sada neke posebne veze sa geografijom ali ima eto nekih sličnosti sa kalendarom. Jeste da recimo svi ste vi igrali karte i špil karte ima 52 karte. 52 karte kao 52 nedelje u godini. On ima dakle i četiri znaka. Ta četiri znaka kao što znate su herz, tref, pik, dinara i slično.
To su kao četiri godišnja doba i imaju 12 slika kao 12 mjeseci u godini. Eto čisto ta reka slično sa kalendarom, koja nema sad neke posebne veze, možda je to neke simbolike i slično. Za vas domaći zadatak imate dva zadatka, pogledajte kartu svijeta i da odgovorite znači preko kojih sve kontinenata prelazi Ekvator i naravno preko kojih prelazi dakle i severni povratnik i severni polarnik, kao i južni povratnik i južni polarnik. U drugom zadatku da napišete kraći tekst na temu Crna Gora se nalazi u severnom umerenom pojasu ali da svakako pri tome koristite znači sledeće pojmove ili riječi toplo, hladno, sunce, zenit, polarni dan i polarne noći, godišnja doba. Toliko od mene za ovaj put. Vidimo se na nekom od narednih časova, hvala na pažnji i prijatno.
Danas smo naučili da se Zemlja kreće na dva načina – rotacijom oko svoje ose i revolucijom oko Sunca. Revolucija je veoma značajna jer zbog nje dolazi do promene godišnjih doba, dužine dana i noći, i stvaranja toplotnih pojaseva.
Revolucija Zemlje traje 365 dana i 6 sati, a zbog toga svake četiri godine imamo prestupnu godinu sa dodatnim danom u februaru. Zemlja se kreće po elipsi, pa je nekad bliža Suncu (perihel), a nekad dalje (aphel). Bliže Suncu se kreće brže, dok dalje sporije. Iako je Zemlja najbliža Suncu u januaru, kod nas je tada zima zbog ugla pod kojim Sunčevi zraci padaju na površinu.
Odgovori na pitanja učitelja:
Koji su to glavni pojmovi koji utiču na promenu godišnjih doba? – Glavni pojmovi su revolucija Zemlje oko Sunca, nagib Zemljine ose i različiti uglovi pod kojima Sunčevi zraci padaju na površinu Zemlje.
Šta znači pojam "revolucija" u kontekstu kretanja Zemlje? – Revolucija znači obrt ili promena, a u ovom slučaju to je kretanje Zemlje oko Sunca koje uzrokuje smenu godišnjih doba.
Šta uzrokuje pojavu polarnih dana i noći? – Polarni dani i noći se javljaju zbog nagiba Zemljine ose, pa tokom leta na polovima imamo neprekidnu svetlost, dok zimi sunce ne izlazi.
Zašto se smenjuju godišnja doba? – Smena godišnjih doba je posledica revolucije Zemlje i nagiba ose zbog čega Sunčevi zraci pod različitim uglovima zagrevaju Zemlju tokom godine.
コメント