Kako delimo suglasnike

Дијалог учитеља и ученика по теми подела сугласника на српском језику латиницом:

Učitelj: Dobar dan, draga deco! Danas ćemo se podsetiti kako delimo suglasnike. Ko mi može reći šta smo učili na prošlom času?

Učenik 1: Učili smo kako nastaje glas i koji su to govorni organi.

Učitelj: Odlično! A šta smo rekli o prolasku vazdušne struje kroz govorne organe?

Učenik 2: Rekli smo da vazdušna struja nailazi na prepreku dok prolazi kroz govorne organe, i tako se stvara glas.

Učitelj: Tačno! E sada, kako delimo suglasnike prema mestu njihovog nastanka?

Učenik 3: Suglasnike delimo na usnene, zubne, nadzubne, zadnjonepčane i prednjonepčane.

Učitelj:Bravo! Može li neko da objasni šta su to usneni suglasnici?

Učenik 4: Usneni suglasnici se izgovaraju tako što vazdušna struja nailazi na prepreku kod usana. Na primer, "M" i "B".

Učitelj:Tako je! A ko se seća rečenice koju smo koristili da lakše zapamtimo ove suglasnike?

Učenik 1: Moj brat voli pratiti fudbal.

Učitelj:Tako je, to je prava rečenica! Šta zaključujemo iz nje?

Učenik 2: Da su suglasnici "M", "B", "P", "V" i "F" usneni suglasnici.

Učitelj: Odlično! Sada, da vidimo šta su to zubni suglasnici. Koji glasovi spadaju u ovu grupu?

Učenik 3: Zubni suglasnici su oni kod kojih jezik dodiruje zube, kao što su "T", "D", "Z", "S" i "C".

Učitelj:Odlično! A koja je rečenica koju koristimo da ih zapamtimo?

Učenik 4: Danas cijela zemlja slavi titulu.

Učitelj: Tako je! Vidite kako jednostavno možemo naučiti podjelu suglasnika. Idemo dalje, ko mi može reći nešto o prednjonepčanim suglasnicima?

Učenik 2: Prednjonepčani suglasnici se izgovaraju tako što jezik dodiruje prednje nepce, a to su "Č", "Ž", "Š", "Đ", i "Lj".

Učitelj: Bravo! I šta smo rekli, kako možemo najlakše zapamtiti ove glasove?

Učenik 1: Gledamo latinične znakove sa kvačicama, kao što su "Č" i "Š".

Učitelj: Tačno! Vidim da ste sve dobro naučili. Da li imate još neka pitanja u vezi sa ovom temom?

Učenik 3: Da, kako da razlikujemo zvučne i nezvučne suglasnike?

Učitelj: Zvučni suglasnici se izgovaraju uz vibraciju glasnih žica, dok nezvučni nemaju tu vibraciju. Na primer, "B" je zvučni, a "P" nezvučni par.

Učenik 4: Aha, sada mi je jasno! Hvala, učitelju!

Učitelj: Nema na čemu! Vežbajte i uskoro ćemo učiti glasovne promene. Doviđenja!

Dobar dan, draga djeco. Na početku ćemo se podsjetiti šta smo to učili na prethodnom času.Sjećate se da smo naučili kako nastaje glas. Vidjeli ste koji su to govorni organi, pa smo i podijelili glasove prema nekim kriterijumima, a to je prolazak vazdušne struje kroz govorne organe.Rekli smo da ćemo i na sljedećem času učiti još neke podjele glasova.Pa ćemo to raditi danas.

00:37 - 01:09 - Dakle, podjela suglasnika po mjestu izgovora, tvorbe ili nastanka i po zvučnosti.Rekoh maloprije na prethodnom času.Hajde da obratimo pažnju kako je nastala ta riječ "prethodnom".Od kojih riječi je ona sačinjena?Vidite da se sastoji iz prefiksa "pred" plus neki nastavak "hodnom".

01:10 - 01:33 - SPEAKER_1Tu imate.Ali šta se desilo?Riječ, odnosno glas "d" se pretvorio u "t".On se promijenio i to je oblast iz jezika koja se zove glasovne promjene.I vi ćete vrlo brzo, na nekom od sljedećih časova, učiti glasovne promjene.

01:33 - 02:08 - SPEAKER_1Te zakonitosti pod kojima se glasovi, kao što je to u ovom primjeru i nekim drugim, mijenjaju.A da biste naučili zakonitosti glasovnih promjena, potrebno je prvo da znate podjele suglasnika.Dakle, po mjestu izgovora, načinu nastanka i po zvučnosti.Pa, da krenemo.Evo za početak, podjela suglasnika po mjestu izgovora, odnosno tvorbe, to jest, može se drugačije reći, i nastanka.

02:10 - 02:43 - SPEAKER_1Prvo ću vam pročitati jedan citat poznatog srpskog lingviste Milana Šipke.Možda znate, a ako ne, podsjetiću vas, lingvista je naučnik koji se bavi proučavanjem jezika.I glasovi, kao i ljudi, imaju svoje mjesto rođenja koje, za razliku od ljudi, nikad ne napuštaju.Oni uvijek nastaju i ostaju na istom mjestu.Po tome se jasno razlikuju i prepoznaju.

02:44 - 02:59 - SPEAKER_1A ima samo šest mjesta gdje se glasovi rađaju.O kakvom to rađanju glasova govori ovaj lingvista?Da se podsjetimo, opet sa prethodnog časa.Šta smo rekli?Kako ono nastaje glas?

03:00 - 03:37 - SPEAKER_1Obratite pažnju na nastanak suglasnika, jer nas interesuje podjela suglasnika.Prisjetimo se. Pa smo rekli da vazdušna struja prolazi kroz govorne organe i na tom putu nailazi na neku prepreku.Ne prolazi baš lagano, nego nailazi na neku prepreku.E, baš na tom mjestu gdje vazdušna struja savlada prepreku, jer da bi se glas izgovorio, ona mora da savlada prepreku, to je, u stvari, mjesto rođenja ili nastanka ili tvorbe glasa.

03:39 - 04:13 -Pogledajte sada, uzmite svoje udžbenike, na strani 10.Vidite tamo neku ilustraciju, razgovaraju djevojčica i dječaci, o čemu oni pričaju.Zastupaju dvije tvrdnje.I njihova se mišljenja ne poklapaju.Djevojčica kaže da je baš teško naučiti podjelu suglasnika po mjestu izgovora, ali dječak, njen drugar, kaže da je to nešto najlakše.

04:13 - 04:43 - Samo treba znati foru, on kaže.A kakvu to foru?Prisjetite se, sa prošloga časa, kako smo naučili sonante.Glasove koje izdvajamo po zvučnosti od sve grupe suglasnika.Naučili smo ih tako što smo zapamtili jednu rečenicu, pa su početni glasovi tih riječi u rečenici zapravo sonanti.

04:44 - 05:18 - Pa možda da nam baš tako kako dječak kaže fora sada posluži i da naučimo podjelu suglasnika po mjestu izgovora, odnosno mjestu njihovog nastanka, tj. rođenja, kao što kaže ovaj lingvista. Pa predlažem sada da zajedno pogledamo ta mjesta gdje se rađaju glasovi.Obratimo pažnju na rečenicu: "Moj brat voli pratiti fudbal."

05:20 - 05:54 - Istaknuti su glasovi, odnosno početna slova ovih riječi.I ako obratimo pažnju kako izgovaramo ove glasove, odnosno na kojem se to mjestu vazdušna struja oslobađa prepreke, onda ćemo zaključiti kakvi su ti glasovi po mjestu rođenja.Ajmo zajedno:Moj – MBVPF.Šta zaključujete?

05:55 - 06:43 -Gdje vazdušna struja oslobađa prepreku, odnosno koju prepreku stvaraju govorni organi? To su usne.Pa ćemo ih, kako ćemo ih drugačije nazvati nego usneni.Dakle, usneni suglasnici izgovaraju se uz učešće usana.Ako zapamtimo ovu rečenicu ili smislite neku drugu koja vam više odgovara, koju ćete lakše zapamtiti, onda znamo da su usneni suglasnici MBVPF.Sad se vjerovatno pitate zašto smo ova dva suglasnika V i F izdvojili i obojili plavom bojom?

06:44 - 07:03 - Možda, vjerovatno, se oni po nečemu izdvajaju iz ove grupe usnenih suglasnika.Hajmo još jednom da uporedimo sada.Crvene sa plavim. MBP.Ova tri suglasnika izgovaramo samo uz učešće usana.

07:05 - 07:28 - Pa se oni nazivaju dvousneni.A po čemu se razlikuju V i F? Koji tu još govorni organ, osim usana, učestvuje?Da, u pravu ste, to su i zubi. Pa su V i F usneno-zubni suglasnici.Ali svi oni zajedno čine grupu usnenih suglasnika.

07:29 - 08:09 - Samo smo napravili malu razliku između njih.E dobro, vidimo da ipak ovo nije teško, pa ćemo se možda na kraju i biti saglasni sa ovim dječakom, pa da krenemo dalje.Evo sljedeće rečenice:"Danas cijela zemlja slavi titulu."Obratimo pažnju na istaknute glasove kojima počinju ove riječi i da izgovorimo ih, da vidimo koji govorni organi čine prepreku i gdje je to vazdušna struja savladana.

Hajde, zajedno ćemo:DTZSČ.Aha, uočavate, vrh jezika dodiruje zube.Tako je.I kako bismo ih nazvali drugačije, ako ne zubni?

08:30 - 09:02 -Znači, zubni suglasnici stvaraju se tako što jezik dodiruje zube.I znamo, ako zapamtimo ovu rečenicu, da su to DTZSČ.Možemo da smislimo još neku rečenicu, da vidimo sljedeće mjesto rođenja suglasnika.Nađimo lijepe riječi.Da vidimo kako izgovaramo ove suglasnike.

09:02 - 09:43 - To su, naravno, NLR.Uočavate, vrh jezika dodiruje alveole iznad gornjih sekutića ili taj nadzubni dio.Kako bismo ih onda nazvali, ako ne nadzubni?Ili mogu još da se nazivaju alveolarni.Dakle, suglasnici izgovaraju se tako što jezik dodiruje alveole, tj. granicu gornjih sekutića i desni.Znamo koji su to, zapamtimo rečenicu "Nađimo lijepe riječi" i naravno, to su NLR.

09:46 - 10:11 - Ako vam se sviđa što kaže ovaj dječak, ova fora, možemo da nastavimo dalje.Sljedeća rečenica nas pita: "Ko hoće grožđe?"Da izgovorimo ove početne suglasnike i da vidimo gdje je njihovo mjesto rođenja.Evo, probajmo: KGH.

10:12 - 10:40 - Šta uočavate?Zapažate da se zadnji dio jezika povlači prema zadnjem nepcu.Znači, tu zadnje nepce stvara prepreku zajedno sa jezikom, i naravno, oni se nazivaju zadnjonepčani.Znači, zadnjonepčani suglasnici izgovaraju se tako što zadnji dio jezika dodiruje zadnje nepce.Zato se i zovu zadnjonepčani.

10:42 - 11:11 - Ostala nam je još jedna grupa suglasnika, a to su prednjonepčani.Samo njihovo ime nam govori gdje se stvara prepreka vazdušnoj struji, a to je negdje na prednjem nepcu.Dakle, prednjonepčani suglasnici izgovaraju se tako što jezik dodiruje prednje nepce.A kako ćemo njih naučiti, obratite pažnju, pogledajte udžbenik.Šta kaže ovaj dječak?

11:12 - 11:32 - Prednjonepčani su svi suglasnici koji imaju tačku ili kvačicu u latiničnom pismu.Znači, samo se sjetite kako izgledaju ti glasovi kad ih napišemo u latiničnom pismu i onda nam je jasno koji su to suglasnici.Evo, pogledajte.

11:46 - 12:35 - Ne moramo, njih ima mnogo, pa bi nam možda bilo komplikovano da učimo rečenicu i teško da je zapamtimo, ali ima ovaj drugi način ili, kako kaže ovaj dječak, fora — zamislimo ih kako izgledaju kada ih napišemo latinicom i svi oni imaju neki znak, kvačicu ili tačku ili crtu.I to su prednjonepčani.

To bi bila sva mjesta rođenja suglasnika.Nadam se da dijelite mišljenje ovog dječaka da i nije teško naučiti podjelu suglasnika po mjestu izgovora ili tvorbe, odnosno nastanka glasa.Hajde sada još jednom zajednički da se podsjetimo koja su to sva mjesta rođenja glasova.

12:36 - 13:19 -Dakle, kako dijelimo suglasnike po mjestu tvorbe?Oni mogu biti usneni:"Moj brat voli pratiti fudbal."Zubni:"Danas cijela zemlja slavi titulu."Nadzubni ili alveolarni:"Nađimo lijepe riječi."Zadnjonepčani:"Ko hoće grožđe."I prednjonepčani: rekli smo da ne moramo pamtiti rečenicu, jer ako ih napišemo latiničnim pismom, imaju neki znak.

13:21 - 14:03 - Zašto nam treba ova podjela suglasnika?Zašto ovo moramo da učimo?Rekla sam na početku časa da ćemo uskoro učiti glasovne promjene i ova podjela je osnov da utvrdimo zakonitosti glasovnih promjena koje se zovu jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe.Kad smo naučili ovu podjelu, sjećate li se, na početku smo rekli da imamo još jednu podjelu suglasnika, pa da odmah i krenemo. To je podjela suglasnika po zvučnosti.

14:04 - 14:22 - Da se podsjetimo malo ovog pojma zvučnost.Šta smo rekli?Opet se vraćamo na prethodni čas, govorili smo tada o zvučnosti glasova.Pa smo rekli koji su to najzvučniji glasovi u našem jeziku?Da, to su, jasno je, samoglasnici.

14:24 - 14:59 - A od grupe suglasnika izdvojili smo jednu grupu suglasnika koja ima to svojstvo zvučnosti, a to su, prisjećate se, to su sonanti, tako je.E, preostali suglasnici, kad oduzmemo od svih glasova u našem jeziku samoglasnike i sonante, preostale suglasnike možemo podijeliti po zvučnosti.Mogu biti zvučni i nezvučni.Kako to zvučni? Šta to znači?

14:59 - 15:24 - Evo, da vam pojasnim.Ako, na primjer, stavite ruku na predio grkljana i pokušate da izgovorite glasove, kao što su "B" i "P", zapazite kako se ponašaju glasne žice.Ajmo zajedno: "B", "P".

Kada tiše izgovorite "B", koji ste drugi glas čuli?Vjerujem da je to bilo "P".Prilikom kojeg ste zapazili kako se ponašaju glasne žice?

15:41 - 16:13 - Prilikom izgovora kojeg suglasnika glasne žice vibriraju ili trepere, stegnute su?Da, to je bilo prilikom izgovora suglasnika "B".I zato kažemo da je suglasnik "B" zvučan glas, ali on ima svoj nezvučni par, a to je onaj drugi glas koji ste čuli kad ste tiše izgovorili "B", a to je "P".Znači, "B" i "P" su zvučni par.Zašto kažem zvučni par?

16:14 - 16:48 - Zato što se ova podjela suglasnika po zvučnosti upravo javlja u paru.Treba da zapamtimo te suglasnike baš onako kako se javljaju u paru. Pa da vidimo kako izgleda ta tabela.Vidjet ćete da svaki zvučni glas ima svog nezvučnog para.Evo, krenimo od onoga što smo već rekli: zvučno "B" i njegov nezvučni par "P".

16:49 - 17:22 - Ako samo tiše izgovorimo, dobit ćemo njegov nezvučni par.Ajmo dalje."D" je zvučno, a njegov nezvučni par, ako tiše izgovorimo, jeste "T".Sljedeći zvučni je "G", a njegov nezvučni par je "K".Zvučnom "Dž" odgovara nezvučni par, a to je "Č".

17:23 - 17:57 - Zvučno je "Ž", a njegov nezvučni par je "Š".Zvučno je "Z", a njegov nezvučni par je "S".Zvučnom "D" odgovara nezvučni par "Č".Zvučno "Dž" ima svog nezvučnog para, a to je "Š".Šta se sada dešava?

17:58 - 18:31 - Vidite da neki glasovi ostaju bez svog zvučnog para.To su glasovi "F", "H" i "C".Oni se nekako izdvajaju jer su usamljeni, jer nemaju svog zvučnog para.Dakle, svi zvučni imaju nezvučni par, ali svi nezvučni nemaju svog zvučnog para.Ostala su nam ova tri glasa usamljena — zapamtite, to su "F", "H" i "C".

18:36 - 19:09 - Najbolje je da naučite ove suglasnike baš onako kako se pojavljuju u paru.Možete naučiti koji su to zvučni, pa onda tiše izgovorite taj zvučni glas i dobit ćete njegov nezvučni par.Ali nemojte ih učiti ovako, horizontalno, najbolje je vertikalno, baš tako u paru kako se javljaju.Zašto vam govorim da naučite ovu podjelu?Opet, zašto nam ova podjela suglasnika po zvučnosti treba?

19:09 - 20:10 - Ona je osnov da biste savladali zakonitosti još jedne glasovne promjene, a to se upravo zove jednačenje suglasnika po zvučnosti.Nije teško, samo uložite malo volje.Kad smo sve ovo savladali — ove podjele suglasnika — i vidjeli smo zašto nam oni trebaju, ajde sada da se malo podsjetimo kako smo ih savladali.Koliko smo zapravo zapamtili na osnovu ovog današnjeg gradiva.Prvi zadatak od nas traži da povežemo glasove sa mjestom njihovog izgovora, a dati su glasovi "N", "Z", "H", "Nj" i "P".

20:11 - 20:57 - Na desnoj strani su nazivi prema mjestu tvorbe ili rođenja: usneni, zadnjonepčani, zubni, nadzubni i prednjonepčani.Vaše je samo da prepoznate koji glas odgovara kojem mjestu rođenja.Ako još niste naučili i zapamtili rečenice ili osmislili svoje, dovoljno je samo da izgovorite glas i vidjet ćete gdje se tvori.Ajmo, da počnemo:"N" je nadzubni, "Z" je zubni, "H" je zadnjonepčani, "Nj" je prednjonepčani i ostaje "P", naravno, usneni.

20:59 - 21:36 - Možemo na drugi zadatak.Pored odgovarajućeg opisa napišite vrstu suglasnika prema mjestu tvorbe.Znači, zadnji dio jezika dodiruje zadnje nepce.Koji bi to bili, ako ne zadnjonepčani?U izgovoru učestvuju obje usne — to su usneni ili dvousneni, kako smo ih već podijelili.

21:36 - 22:05 - Jezik dodiruje prednje nepce — to su, naravno, prednjonepčani.Jezik dodiruje alveole ili onaj nadzubni dio — to su nadzubni.Jezik dodiruje zube — to su zubni.I u izgovoru učestvuju i usne i zubi — to su, naravno, usneno-zubni suglasnici.

22:07 - 22:35 - Vidite da nije teško.Možemo dalje.Izdvojite glasove koji ne pripadaju sljedećem nizu.A glasovi su: "D", "B", "T", "Z", "P", "C", "I", "S".Imamo još jedan zadatak da objasnimo, da prepoznamo zašto baš ti glasovi koje ste izdvojili ne pripadaju nizu.Pogledajte malo.

22:35 - 23:20 - Vjerujem da ste već svi uočili da su to glasovi koji ne pripadaju nizu: "B" i "P".Zašto?Zato što su to usneni suglasnici po mjestu rođenja, a preostali su zubni suglasnici.Znači, zubni su "D", "T", "Z", "S", "C", "I".

23:22 - 24:11 - Četvrti zadatak traži od nas da iz sljedećeg niza izdvojimo zvučne glasove.Glasovi su: "A", "K", "D", "M", "Č", "R", "H", "Š", "P", "N".Pazite, zvučni glasovi.Znači, ne samo suglasnici. Pa da vidimo, to su:"A" — kao samoglasnik, najzvučniji;"D" — iz prve tabele podjele suglasnika po zvučnosti;"M" — sonant, takođe zvučan;"R" — takođe sonant;"D" — u tabeli podjele suglasnika na mjestu zvučnih;"Nj" — naravno, sonant kao najzvučniji glas.

24:11 - 24:36 - A imali smo još jedan zadatak — da iz niza izdvojimo ili prepoznamo nezvučne suglasnike koji nemaju svog zvučnog para.Sjetite se prve tabele da smo imali ona tri glasa koja su ostala usamljena.To su, naravno, "H", "C" i "F".U ovom nizu im se može pridružiti i "F", jer i on nema svog para.

24:37 - 25:05 - Još jedan zadatak.Sljedeće riječi:"Gumica", "tabla", "zemlja", "knjiga", "frula", "džep", "djerdan", "burek" i "sat".Razvrstajmo ih na dvije grupe:Prva grupa — riječi sa početnim zvučnim suglasnikom.Druga grupa — riječi sa početnim nezvučnim suglasnikom.

25:08 - 25:50 - Da se prisjetimo malo podjele suglasnika po zvučnosti.Vjerujem da ste ovako odgovorili.Znači, riječi koje počinju sa zvučnim suglasnikom su:"Gumica" — zvučno "G","Zemlja","Džep","Djerdan","Burek".A nezvučni su:"Tabla","Knjiga","Frula" i"Sat".

25:51 - 26:23 - Možemo preći na sljedeći zadatak.Dakle, date su neke riječi.Od nas se traži da početni glas ovih riječi zamijenimo njegovim parom po zvučnosti, i tako ćemo dobiti neku novu riječ.A riječi su: "Bauk", "Greda", "Drag", "Džudo", "Zova", "Gora".Možda ste već primijetili da su početni glasovi u stvari zvučni suglasnici.

26:25 - 26:57 - E sad nam treba njihov nezvučni par, i dobit ćemo onda novu riječ.Umjesto "bauk", sada imamo "pauk".Umjesto "greda", imamo "kreda".Ako zamijenimo zvučni par glasu "D", umjesto "drag", imamo "trag".A onda će se "džudo" pretvoriti u "čudo"."Zova" postaje "sova", a "gora" ima svoju "koru" — "kora".Znači, zamijenili smo glasove i dobili nove riječi.

26:59 - 27:25 -Nadam se, djeco, da dijelite mišljenje ovog dječaka da nije teško naučiti podjelu glasova.Nađite neki svoj način ili koristite ovaj način, kao što ste vidjeli — važno je da naučite podjelu suglasnika.Opet naglašavam zašto nam to treba: bez nje ne bismo mogli da naučimo glasovne promjene koje će vrlo brzo uslijediti na sljedećem času.Zato vas ostavljam da učite podjele suglasnika.Doviđenja.