Pitanje: Šta je Ustav Crne Gore i kako se definišu suverenost, državna teritorija, simboli, ljudska prava, te ustav u materijalnom i formalnom smislu?
Odgovor:
Ustav Crne Gore određuje Crnu Goru kao nezavisnu i suverenu državu, republikanskog oblika vladavine. Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.
Suverenost: Nosilac suverenosti u Crnoj Gori je građanin koji posjeduje crnogorsko državljanstvo. Građanin ostvaruje vlast neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
Državna teritorija: Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotuđiva.
Državni simboli: Crna Gora ima tri državna simbola: grb, zastavu i himnu. Grb Crne Gore prikazuje zlatnog dvoglavog orla sa lavom na prsima. Zastava je crvene boje sa grbom u sredini i zlatnim obrubom, dok je himna "Oj svijetla majska zoro".
Glavni grad i Prijestonica: Glavni grad Crne Gore je Podgorica, dok je prijestonica Cetinje.
Ljudska prava i slobode: Crna Gora jemči i štiti prava i slobode građana, koji su nepovredivi. Svako je obavezan da poštuje prava i slobode drugih. Zabranjeno je izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrpeljivosti.
Ustav se određuje u dva smisla: materijalnom i formalnom. U materijalnom smislu, ustav je skup pravnih normi koje uređuju državnu organizaciju, način uređenja i granice ovlašćenja državne vlasti, te proklamuju slobode i prava građana i kolektiviteta. U formalnom smislu, ustav se definiše kao najviši pisani normativno-pravni akt, s kojim moraju biti usklađeni svi ostali opšti pravni akti, zakoni i podzakonski akti.
Pitanje: Koje su nadležnosti Skupštine Crne Gore, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, i Vlade Crne Gore, i kakva su prava i dužnosti poslanika?
Odgovor:
Skupština Crne Gore ima široke nadležnosti, uključujući donošenje ustava, zakona, drugih propisa i opštih akata, kao i proglašavanje ratnog i vanrednog stanja. Skupština donosi budžet i završni račun budžeta, strategije nacionalne bezbjednosti i odbrane, te plan razvoja i prostorni plan Crne Gore. Takođe, odlučuje o upotrebi Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama, uređuje sistem državne uprave, vrši nadzor nad Vojskom i bezbjednosnim službama, raspisuje referendum, bira i razrješava ključne funkcije u državi, uključujući sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta. Skupština imenuje i razrješava zaštitnika ljudskih prava, guvernera Centralne banke i članove Savjeta Centralne banke, te Senat. Daje amnestiju, potvrđuje međunarodne ugovore, raspisuje javne zajmove i odlučuje o zaduživanju države i raspolaganju imovinom iznad vrijednosti određene zakonom. Skupštinu čini 81 poslanik, izabran tajnim glasanjem, a mandat traje četiri godine.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je nezavisan organ koji ima mandat da štiti ljudska prava i slobode na osnovu Ustava, zakona i međunarodnih ugovora, uz poštovanje pravde i pravičnosti. On se imenuje na šest godina i može biti razriješen u skladu sa zakonom.
Prava i dužnosti poslanika uključuju pravo da glasaju i opredjeljuju se po sopstvenom uvjerenju, kao i da poslaničku funkciju obavljaju profesionalno.
Vlada Crne Gore sastoji se od predsjednika, jednog ili više potpredsjednika i ministara. Predsjednik Vlade predstavlja Vladu i rukovodi njenim radom. Vlada vodi unutrašnju i vanjsku politiku, izvršava zakone i donosi uredbe i odluke. Takođe zaključuje međunarodne ugovore, predlaže budžet i strategije nacionalne bezbjednosti i odbrane, odlučuje o priznavanju država i diplomatskim odnosima, predlaže ambasadore i šefove diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu.
2.
Pitanje: Ko ima pravo na predlaganje zakona u Crnoj Gori?
Odgovor: Pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju Vlada i poslanik. Takođe, pravo predlaganja zakona ima i šest hiljada birača, preko poslanika koga ovlaste.
Pitanje: Ko može podnijeti predlog za raspisivanje državnog referenduma?Odgovor: Predlog za raspisivanje državnog referenduma mogu podnijeti najmanje 25 poslanika, predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 10% građana sa biračkim pravom.
Pitanje: Koje su nadležnosti predsjednika Crne Gore?
Odgovor: Predsjednik Crne Gore:
Predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu;
Komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost;
Ukazom proglašava zakone;
Raspisuje izbore za Skupštinu;
Predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda, i zaštitnika ljudskih prava i sloboda;
Postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore;
Prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika;
Dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore;
Daje pomilovanja;
Vrši druge poslove utvrđene Ustavom ili zakonom.
Pitanje: Kako se bira predsjednik Crne Gore?
Odgovor: Predsjednik Crne Gore bira se na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem. Kandidat mora biti crnogorski državljanin sa prebivalištem u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina. Izbor za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skupštine.
Pitanje: Koja je uloga Vojske Crne Gore?
Odgovor: Vojska Crne Gore brani nezavisnost, suverenost i teritoriju Crne Gore, u skladu sa principima međunarodnog prava o upotrebi sile. Vojska je pod demokratskom i civilnom kontrolom, a njeni pripadnici mogu biti dio međunarodnih snaga.
Pitanje: Koje su nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost?Odgovor: Savjet za odbranu i bezbjednost:
Donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore;
Analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi mjere;
Postavlja, unapređuje i razrješava oficire Vojske;
Predlaže Skupštini proglašenje ratnog i vanrednog stanja;
Predlaže upotrebu Vojske u međunarodnim snagama;
Vrši druge poslove utvrđene Ustavom ili zakonom.
Pitanje: Ko čini Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore?
Odgovor: Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore čine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Predsjednik Crne Gore je predsjednik Savjeta.
Pitanje: Koji je odnos zakona prema Ustavu i međunarodnim ugovorima?Odgovor: Zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima, a drugi propisi moraju biti saglasni sa Ustavom i zakonom.
Pitanje: Koja su osnovna prava i slobode građana Crne Gore?Odgovor: Osnovna prava i slobode građana uključuju biračko pravo (da bira i da bude biran), slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti, slobodu izražavanja, slobodu kretanja, pravo na privatnost, pretpostavku nevinosti, i načelo ne bis in idem (ne može se dva puta suditi za isto djelo).
Comments