Dobar dan! Dobro došli na još jedan čas fizike. Ja sam profesorica Nela Dubak. Ravnomjerno i pravolinijsko kretanje. Ishodi učenja: tokom učenja učenik odnosno učenica će moći da razlikuje ravnomjerno i neravnomjerno kretanje da objasni šta je pravolinijsko ravnomerno kretanje odredi put i brzinu prijavom kretanju da analizira grafik zavisnosti koordinate od vremena i da definiše šta je relativna brzina jednog tijela u odnosu na drugo tijelo u slučaju kad se oba tijela kreću.
Ravnomerno i promenljivo kretanje. Prema tome koliki je puteve prelazi tijelo uzastopnim jednakim vremenskim intervalima kretanje se diva na ravnomerna i neravnomerna ta neravnomerna se drugačije nazivaju promjenjive. Šta bi bilo ravnomerno kretanje. To je kretanje tijela kad u jednakim vremenskim intervalima prelazi jednake putevi odnosno jednake dužine puteva. Ako tijelo u jednaki vremenskim intervalima prelazi različite putevi to je ne ravnomjerno kretanje. Kao primjer ravnomjernog kretanja ovde sam navela da recimo svaka tačka kazaljke sata padobrana sa otvorenim padobranom mjehuriće vazduha u tečnosti i papir u kopir aparatu. Kao primjer neravnomernog kretanja je kretanje voza koji polazi i stanice ili ulazi u nju kretanje padobranca prije nego što otvori padobran i kretanje skakača na skijama.
Ravnomerno pravolinijsko kretanje kao definicija ravnomernog pravolinijskog kretanja da je to kretanje u pravoj liniji odnosno putanji pri kojem timu jednaki vremenskim intervalima prelazi jednake dužine puteva i tako kretanje zove se ravnomerno pravolinijsko kretanje. Kod ravnomerno pravolinijsko kretanje brzina konstantna odnosno stalno. Ovdje vidimo da je jedan jednako S1 kroz t 1 v2 će biti S2 / t2 v3 će biti s3 / t3. Ako zamijenio u formuli već srednje jednako je s kroz t znači saberemo sve putem izaberemo sasvim vremenima pošto je znači isto vrijeme za isti put pređe za isto vrijeme znači biće nam to 3s kroz 3t 33 s kratki dobije s / t , vidimo da je brzina tokom vremena stalna. Znači još jednom da ponovim da je kod ravnomernog pravolinijskog kretanja brzina konstantna a kad je trenutna brzina jednako srednjoj brzini da jednako je s kroz t i čemu je namenjen proizvodno vrijeme kretanja i jesi funkciji pređe tijelo za to vrijeme.
Grafički prikaz kretanja. Pošto je brzina stalna odnosno konstantna na grafiku u zavisnosti brzine od vremena vidimo da je to prava linija i u stvari prava koja je paralelna sa abscisom ovde vidimo zavisnost pređenog puta od vremena a pošto S jednako V t znači da je pređeni put direktno proporcionalne a ovaj vremenu znači da se pređeni put povećava Aca direktno za povećavanje vremena i ovdje vidimo da je to kosa linija koja počinje iz tačke o koordinatnog početka. Nagib grafika zavisnosti puta od vremena zavisiti od brzinu. Ovde vidimo da je pređeni put jednak ove jedanput i ovde vidimo da s jednako V dva puta t. Različite su brzine i zbog toga vidimo da je ovdje grafik strmnije iako je brzina veća. Ovo je znači grafik zavisnosti brzine od vremena. Rekla bih nešto relativno i brzini tijela relativna brzina dva tijela brzina jednog tijlu u odnosu na drugo. Ako se dva tilla kreću duž istog pravca u suprotnim smerovima brzinama v-1 v-2 relativna brzina će biti jednako V1 + V2. Ako se dva tijela kreću duž istog pravca u istom smjeru brzinama v-1 v-2 relativna brzina će biti v’= I v1 – v2 I . Ovo bi bilo sve za danas Vidimo se sledeći čas
Dobar dan! Dobro došli na još jedan čas fizike. Ja sam profesor Sanela Dubak. Na jednom od prethodnih časova već smo radili zadatke iz kinematike, pa nastavljamo i danas. Ciljevi učenja: na kraju ovog časa, učenik će moći da rešava jednostavne računske zadatke iz oblasti kinematike.
Prvi zadatak. Luka i Marko stoje na međusobnom rastojanju od 100 metara. U istom trenutku, oni kreću jedan prema drugom i posle 40 sekundi se sreću. Kolika je Markova brzina ako je Lukina brzina 1 metar u sekundi. Hajde da rešimo, pređeni put je 100 metara, što znači da je T1 jednako T2, dakle T je 40 sekundi. Lukina brzina je 1 metar u sekundi, a mi tražimo Markovu brzinu. Ovo je mesto susreta, što znači da je ovo pređeni put Luke, a ovo pređeni put Marka, odnosno S2. Ukupan put S je 100 metara. S1 je 1 metar u sekundi puta 40 sekundi, što iznosi 40 metara. Sad možemo naći S2, što je važno, S2 je jednak 100 minus 40 metara, dakle S2 je 60 metara. Sada imamo dovoljno podataka da nađemo brzinu V2. V2 je jednak 60 metara podeljeno sa 40 sekundi, što iznosi 1,5 metra u sekundi.
Zadatak dva. Sa krajeva mosta dugog 550 metara, u isto vreme, ja i Nikola krećemo biciklima jedno prema drugom. Moj bicikl ide brzinom 10 km/h, a Nikola 12 km/h. Posle koliko vremena će se sresti, i koliko će tada biti udaljeni od mesta sa kojih su krenuli? Ponovo, prikupljamo podatke: 550 metara, moja brzina je 10 km/h, a Nikola 12 km/h. Tražimo vreme i pređeni put. Vidi se da možemo upotrebiti istu metodu kao u prethodnom zadatku. Ukupna brzina V će biti zbir V1 i V2. Izračunavamo vreme i pređeni put, što će biti 0,55 km podeljeno sa zbirom brzina, što daje vreme susreta. Na osnovu toga možemo izračunati i pređene puteve oba biciklista.
Comments